iAudit
iAudit

Članci

Neovisnost revizora

Financijski izvještaji i revizorsko mišljenje

Izvještaji o financijskom stanju i financijskom poslovanju poslovnih subjekta, nazivaju se financijski izvještaji. Sastavljanje te objektivan prikaz financijskih izvještaja, u skladu s primjenjivim izvještajnim okvirom, potpadaju u djelokrug odgovornosti Uprave. S druge strane, zadatak revizora je da, na temelju obavljene revizije i analize spomenutnih izvještaja, izrazi stručno i neovisno mišljenje o tome da li financijski izvještaji poslovnog subjekta prikazuju realno i objektivno, u svim značajnim odrednicama, njegov financijski položaj te njegove financijske rezultate. U navedenim se financijskim izvještajima i mišljenju revizora zapravo ogleda zdravlje poslovnog subjekta te spomenute informacije služe investitorima, ali i ostalim dionicima za donošenje odluka. Neovisno o činjenici da se od revizora ne očekuje apsolutno, već razumno uvjerenje o realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja, temeljeno na prikupljenim dostatnim i primjerenim revizorskim dokazima, ugled se revizorske struke svakodnevno narušava sve češćim neuspjesima brojnih poduzeća, od kojih su mnoga objavljivala revidirane financijske izvještaje koji nisu ukazivali na postojanje problema. Sve je to u velikoj mjeri rezultiralo slabljenjem povjerenja javnosti u revizorsku struku te se samim time učestalo dovodi u pitanje neovisnost i pouzdanost iste.

Nedostatak neovisnosti revizora potkopava vjerodostojnost računovodstvene profesije i standarda

Neovisnost revizora je važna prvenstveno radi pouzdanosti financijskih informacija kao ključa korporativnog upravljanja te kontrole kvalitete procesa u poduzeću. Pouzdanost informacije je također aspekt kojim revizori predstavljaju stvarno stanje i nisu motivirani osobnim interesima ili pak visinom naknada. Rezultat profesionalne revizije trebaju biti pravovremeno objavljena izvješća usklađena s definiranim i prihvatljivim računovodstvenim i revizijskim načelima. Nedostatak neovisnosti revizora može dovesti do neispunjavanja stručnih uvjeta nužnih za dobivanje dovoljno primjerenih dokaza za formiranje revizorskog mišljenja čime se, nadalje, potkopava vjerodostojnost računovodstvene profesije i standarda.

Sposobnost revizora da ostane neovisan, a istovremeno prima naknadu za obavljeni posao izravno od klijenta, dovedena je u pitanje u više navrata. Sukladno članku 20. Zakona o reviziji (“Narodne novine”, broj 146/05 i 139/08) iznos naknade za revizorske usluge ne smije biti podložan nikakvom obliku uvjetovanja te ne smije ovisiti niti biti povezan s pružanjem dodatnih usluga tijelu nad kojim se obavlja revizija. Izbjegavajući nametanje umjetnih ograničenja na visinu prihoda za revizorske usluge, Velika Britanija je uvela praksu ograničavanja udjela prihoda od pojedinačnih klijenata ukupnim prihodima od revizije. Na taj je način, eliminirana mogućnost da mišljenje i odluke revizora budu pod utjecajem visine financijskih naknada primljenih od strane klijenta. Nadalje, Europska unija računovodstvenih, ekonomskih i financijskih stručnjaka (Union Europèenne des Experts Comptables Economiques et Financiers – UEC) preporučuje načela kojih bi se revizor u svom svakodnevnom poslu trebao pridržavati, a od kojih se najznačajnija odnose na savjesnost, povjerljivost, nezavisnost i objektivnost. U skladu s načelima, ukoliko je revizoru neovisnost odlučivanja na bilo koji način ograničena, on je dužan otkazati obavljanje poslova revizije. Isto tako, revizor je obvezan nadoknaditi štetu ako se utvrdi da nije radio u skladu sa standardima i profesionalnom etikom.

Na putu promjena – jačanje objektivnosti, odgovornosti i transparentnosti revizije

Unatoč svemu navedenome, revizija se kao struka još uvijek oslanja na jednostavne činjenice da su povjerenje i stabilnost ključni za uspjeh na tržištima kapitala, te da je revizija jedna od komponenti koje pomažu donijeti te atribute poljuljanim tržištima. Promjene na tržištu revizorskih usluga, koje su nastale kao posljedica trenutne svjetske ekonomske krize, nedvojbeno su istaknule važnost stabilnosti revizorske struke koja bi trebala biti provedena kroz jačanje objektivnosti, odgovornosti, transparentnosti, neovisnosti i kvalitete rada revizora. Kako bi se izbjeglo produbljavanje krize revizorske struke, važno je djelovati sada poduzimajući adekvatne mjere s kojima će se ojačati poljuljano povjerenje javnosti te istovremeno zadovoljiti potrebe poduzeća za osiguravanjem pristupa kvalitetnim i cjenovno razumnim revizorskim uslugama.

Autor: Adriana Miočević