iAudit
iAudit

Članci

Sprječavanje pranja novca od 1. siječnja 2018.

Od 1. siječnja 2018. primjenjuje se novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji je zamijenio istoimeni Zakon, te u postojeći sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvodi neke novosti. Obveznici ovog Zakona su sve pravne i fizičke osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma. Među obveznike ubrajaju se i osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost: odvjetnici, revizori, javni bilježnici, porezni savjetnici i vanjski računovođe. Njihov položaj se od 1. siječnja 2018. nije promijenio. Obveznici koji ne provode aktivnosti koje im je naložio Zakon prekršajno se kažnjavaju. Profesionalne djelatnosti su izravno odgovorne za provedbu ovog Zakona.

Stvarni vlasnik pravne osobe (stranke) smatra se svaka fizička osoba koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira stranku, te u čije ime provodi transakcije. To znači da stvarni vlasnik može biti fizička osoba koja je vlasnik pravne osobe ili koja pravnu osobu kontrolira izravnim vlasništvom, fizička osoba koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom, te fizičku osobu koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe.

Ako postoje poteškoće u identifikaciji ili  nije moguće identificirati fizičku osobu, tada je stvarni vlasnik fizička osoba koja je član uprave ili drugog poslovodnog tijela. Ako je stranka neprofitna organizacija stvarnim vlasnikom može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje ili osoba koja ima kontrolni položaj za upravljanje imovinom. Političke stranke, sindikati i vjerske zajednice nemaju stvarne vlasnike. Iznimke od obveze utvrđivanja stvarnog vlasnika su financijske institucije, tijela državne uprave ili javnog sektora, te društva koje trguju na burzi ili uređenom javnom tržištu.

Stranka je dužna predočiti dokumentaciju na temelju koje je moguće utvrditi vlasničku i kontrolnu strukturu stranke. Obveznik podatke prikuplja uvidom u ispis podataka iz Registra stvarnih vlasnika, uvidom u izvornike ili ovjerene preslike dokumentacije iz sudskog ili drugog javnog registra. Navedene podatke može prikupiti i izravnim uvidom u registar, te je dužan u obliku zabilješke upisati datum i vrijeme, te ime i prezime osobe koja je izvršila uvid.  Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima, pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske. Registar operativno vodi Financijska agencija. U njega se upisuju podaci o osnivaču, upravitelju, zaštitniku, korisniku imovine kojom upravlja, drugoj fizičkoj osobi koja izravnim ili neizravnim vlasništvom provodi kontrolu.

Obveznik je dužan pozorno pratiti poslovne aktivnosti i transakcije koje stranka provodi kod njega, čime se osigurava poznavanje stranke, te poznavanja sredstava kojima stranka posluje. Dužan je pratiti poslovne aktivnosti stranke, tj. usklađenost poslovanja stranke s predviđenom prirodom i namjenom poslovnog odnosa, usklađenost izvora sredstava s predviđenim izvorom sredstava koji je stranka navela, usklađenost poslovanja stranke s uobičajenim opsegom poslovanja, redovito provjeravati i ažurirati prikupljene podatke o stranci.

Jedna od zahtjevnijih obveza za svakog obveznika Zakona jest provođenje dubinske analize stranke.

Dubinska analiza provodi se prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom, pri svakoj povremenoj transakciji jednakoj ili većoj od 105.000 kn (neovisno je li riječ o jednokratnoj ili više njih povezanih), pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u iznosu većem od 1.000 EUR, u pružanju igara na sreću, prilikom stavljanja uloga i preuzimanju dobitaka u vrijednosti od 15.000 kuna ili više, ako postoji sumnja u vjerodostojnost ili istinitost dobivenih podataka o stranci, te uvijek kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma.

Četiri su mjere dubinske analize. Prvo se utvrđuje identitet stranke na osnovi dokumenata ili informacija dobivenih iz vjerodostojnog i neovisnog izvora, te identitet stvarnog vlasnika stranke. Potrebno je i prikupiti podatke o namjeni i prirodi poslovnog odnosa, te stalno pratiti poslovni odnos, kontrolirati transakcije koje stranka obavlja tijekom poslovnom procesa, kako bi se osiguralo da su obavljene transakcije u skladu sa saznanjima stranke i da odgovara poslovnom profilu i dokumentaciji s kojom se raspolaže.

U sustavu sprječavanja pranja novca postoje dvije posebno imenovane dubinske analize: pojačana i pojednostavljena. Treća koja se najčešće primjenjuje u praksi, je tzv. uobičajena (standardna) dubinska analiza

Prilikom provođenja pojednostavljene dubinske analize, kod uspostavljanja poslovnog odnosa potrebno je prikupiti sljedeće informacije: naziv, adresa, sjedište i identifikacijski broj stranke, ime i prezime zakonskog zastupnika ili opunomoćenika, namjenu i predviđenu prirodu poslovnog odnosa.

Pri provođenju transakcije prikupljaju se: naziv, adresa, sjedište i OIB pravne osobe za koju se obavlja transakcija.

Revizorsko društvo, pri uspostavljanju poslovnog odnosa sa strankom koja podliježe reviziji GFI-a, može izvršiti pojednostavljenu dubinsku analizu stranke, osim kada postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma.

Sumnjivom transakcijom smatra se svaka pokušana ili obavljena gotovinska i bezgotovinska transakcija, bez obzira na vrijednost, a za koju se zna ili sumnja da uključuje sredstva proizišla iz kriminalne aktivnosti, te da indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija upućuju na to da postoje sredstva za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, da transakcija odgovara tipologijama ili trendovima pranja novca ili financiranje terorizma, ili kada obveznik procijeni da u vezi s transakcijom postoje i drugi razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

Pojačana dubinska analiza provodi se kada se primijete složene i neobično velike transakcije, kod svih uzoraka transakcija koje nemaju vidljivu ekonomsku pozadinu,  kada se obavljaju transakcije sa stranim, politički izloženim osobama, kada stranka nije osobno nazočna pri utvrđivanju i provjeri identiteta za vrijeme provođenja mjera dubinske analize. Isto tako, pojačana dubinska analiza provodi se kada stranka predstavlja visoki rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

Osim osnovnih mjera provođenja dubinske analize stranke potrebno je provesti i dodatne mjere. To znači da je potrebno prikupiti podatke o djelatnosti stranke i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa, prikupiti i provjeriti podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije, ažurirati identifikacijske podatke o stranci i njezinu stvarnom vlasniku, te provjeriti prikupljene podatke o izvoru sredstava.

Po novom Zakonu potrebno je provjeriti postoji li stranka koja je politički izložena osoba. U slučaju da je stranka ili stvarni vlasnik stranke, politički izložena osoba, potrebno je provoditi pojačanu dubinsku analizu. Novim Zakonom znatno je proširen obuhvat politički izloženih osoba, nego starim Zakonom. Politički izložena osoba je ona fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u državi članici ili trećoj državi, uključujući članove obitelji i bliske suradnike. Politički izložene osobe su predsjednici država i vlada, ministri, državni tajnici, članovi zakonodavnih tijela, članovi upravnih tijela političkih stranaka, suci vrhovnih ili ustavnih sudova, suci revizorskih sudova, članovi savjeta banaka, veleposlanici, članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba u vlasništvu države, općinski načelnici i gradonačelnici, te župani koji su izabrani na lokalnim izborima u RH.

Osim dubinske analize obveznik mora uspostaviti odgovarajući sustav upravljanja rizikom koji mora uključiti i postupke koji se temelje na procjeni rizika za utvrđivanje je li stranka, zakonski zastupnik, punomoćnik ili stvarni vlasnik politički izložena osoba.

U pojačanoj dubinskoj analizi potrebno je pribaviti pisanu suglasnost višeg rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa sa strankom koja je politički izložena osoba ili je njen stvarni vlasnik politički izložena osoba, potrebno je provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i novčanih sredstava koji su uključeni u poslovni odnos, te pojačano i trajno pratiti poslovni odnos s politički izloženom osobom. Obveze obveznika za politički izložene osobe ne prestaje kada ta osoba prestaje djelovati. Obveznik tada mora procijeniti daljnji rizik koji ta osoba predstavlja i na temelju toga poduzeti odgovarajuće mjere, sve dok više ne smatra da ta osoba predstavlja daljnji rizik specifičan za politički izložene osobe. Rok u kojem se ova provjera mora provesti u odnosu na postojeće stranke propisana je u prelaznim odredbama Zakona – godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona, 1. siječnja 2019.

Sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma osim donošenja politika, kontrola i postupaka obuhvaća najmanje: primjerene organizacijske i kadrovske uvjete, odgovarajuću razinu svijesti zaposlenika obveznika o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma, odgovarajuće stručno osposobljavanje i izobrazbu svih zaposlenika obveznika uključenih u sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, zaposlenike koji su zaduženi za uspostavu i praćenje poslovnoga odnosa sa strankama, imenovanje ovlaštene osobe i njezina zamjenika, provođenje unutarnje revizije te propisivanje odgovornosti uprave i/ili višega rukovodstva obveznika za funkcioniranje sustava praćenja pranja novca i financiranja terorizma.

Obveznik Zakona dužan je imenovati ovlaštenu osobu (i zamjenika) za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Ako je obveznik fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost, tada je sam dužan obavljati poslove ovlaštene osobe propisane Zakonom. Potrebno je osigurati uvjete za rad, omogućiti pristup podacima, dati odgovarajuća ovlaštenja, te redovito stručno osposobljavanje. Stručno osposobljavanje mora biti dokumentirano i sadržavati program izobrazbe, vrijeme održavanja i popis sudionika. Program mora biti proporcionalan vrsti i opsegu poslovanja obveznika.

Obveznici su dužni redovito u svom poslovanju i pri uspostavljanju poslovnog odnosa, izvršiti provjeru da li je isti evidentiran na sankcijskim listama UN-a (https://www.un.org/sc/suborg/en/sanctions/un-sc-consolidated-list). Također, dužni su periodično provjeravati liste postojećih klijenata da li se nalaze na listama terorista. Ako se podudaraju podaci klijenta s podacima na listama mora se obavijestiti Ured. Banke i štedne banke dužne su o korištenju lista terorista, odnosno o negativnim rezultatima izvještavati Ured za sprječavanje pranja novca na tromjesečnoj osnovi.  Ured može pisanim nalogom obvezniku naložiti privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije. Privremeno zaustavljanje može se naložiti najdulje na 72 sata, odnosno 120 sati u slučaju nedjelje, blagdana ili neradnog dana.

Najmanje jednom godišnje, obveznik je dužan osigurati redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ako je to prikladno s obzirom na veličinu i prirodu posla obveznika.

Autor: Barbara Fajdetić