Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit: 8 stvari koje vrijedi znati

 Prijava poreza na dobit nije samo formalnost. Naime, pri izradi godišnjeg obračuna korisno je provjeriti jesu li svi troškovi pravilno evidentirani, postoje li mogućnosti zakonitog umanjenja osnovice te jesu li ispunjene nove dokumentacijske i administrativne obveze.

U praksi je korisno imati na umu i rokove: prijava poreza na dobit podnosi se u roku od četiri mjeseca od završetka poreznog razdoblja (pa je, primjerice, za obveznike kojima je porezno razdoblje kalendarska godina, rok 30. travnja).

Kako biste se brzo snašli, u nastavku izdvajamo 8 ključnih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit koji se primjenjuju od 1. siječnja 2026.

 1. Dokumentacija o privremenim razlikama: lakše praćenje i dokazivanje poreznog tretmana kroz vrijeme

Uvodi se obveza osiguravanja dokumentacije o prethodnom poreznom tretmanu u situacijama kada se određeni podaci iz poslovnih knjiga privremeno isključuju iz porezne osnovice (uvećanjem ili umanjenjem), a mogu se uključiti u budućim poreznim razdobljima, kao i kada se prihodi i rashodi povezani s jednim poslovnim događajem evidentiraju kroz više poreznih razdoblja.

Ova je dokumentacija posebno važna kod poreznih nadzora i u slučajevima kada se tretman kroz godine mijenja zbog promjena okolnosti, reorganizacija ili statusnih promjena.

 2. E-predaja prijave poreza na dobit: obvezno za sve

Prijava poreza na dobit podnosi se isključivo elektroničkim putem i to za sve porezne obveznike.

 3. Porez plaćen u inozemstvu: jasnije kada se „uračunava”, a kada samo smanjuje osnovicu

Propisuju se precizniji uvjeti za uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu za stalnu poslovnu jedinicu (porez na dobit ili njemu istovrsni porez), kako bi se mogao koristiti kao umanjenje tuzemne obveze.

Pojašnjava se i što se uopće smatra porezom na dobit (porez na razliku prihoda i rashoda), te što se očekuje od stalne poslovne jedinice u inozemstvu (status obveznika, knjige, prijava, plaćanje poreza).

Treba imati na umu da se gubitak stalne poslovne jedinice u inozemstvu ne priznaje u tuzemstvu (jer se priznaje u inozemstvu).

Postupak se provodi kroz poreznu prijavu, bez mijenjanja računovodstvenih pravila o priznavanju prihoda i rashoda, a uračunavanje je ograničeno: ne može biti više od tuzemnog poreza koji otpada na taj dohodak, niti više od poreza stvarno plaćenog u inozemstvu; stopa je 10 % ili 18 %, ovisno o statusu obveznika. Ako pak postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primjenjuju se pravila iz ugovora. Kad nema ugovora (ili porez nije utvrđen po ugovoru), u određenim slučajevima je moguće umanjenje porezne osnovice (ali ne i uračunavanje).

Porezi koji nisu porez na dobit (npr. porez po odbitku) u pravilu samo umanjuju osnovicu, ali se ne uračunavaju u tuzemni porez.

(Foto: Pexels)

 4. Stečaj i HSFI 18: razlika u kapitalu zbog vrednovanja nije automatski oporeziva

Zakon se usklađuje s HSFI 18 – Vremenska ograničenost poslovanja, standardom koji propisuje kako se u stečaju sastavlja početna stečajna bilanca te kako se na taj datum procjenjuju imovina i obveze.

Naime, u stečaju se polazi od toga da poslovanje više nije „redovno i neograničeno“, pa se imovina vrednuje u kontekstu stečajnog postupka, odnosno prema realnim mogućnostima unovčenja.

 5. Državne potpore i zastara: primjenjuju se posebni propisi

Kod dodijeljenih državnih potpora, za zastaru prava na naplatu ili ispravak prijave primjenjuju se posebni propisi na temelju kojih su potpore odobrene; u tom dijelu se ne primjenjuju zastarni rokovi iz Općeg poreznog zakona (OPZ).

 6. Sponzorstva u sportu: mogućnost umanjenja porezne osnovice

Uvedena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu sporta, kada su aktivnosti usmjerene na društveno korisne sportske programe, naravno, uz uvjet da je sve pokriveno ugovorom o sponzorstvu.

Treba svakako napomenuti da popis prihvatljivih pravnih osoba/uvjeta utvrđuje ministar nadležan za sport uz suglasnost ministra financija, posebnom Odlukom.

 7. Povezane osobe i transferne cijene: širi izbor metoda (ali ne „bilo kako“)

Kod utvrđivanja jesu li cijene između povezanih osoba tržišne, uz dosadašnje metode, dopuštaju se i druge metode određivanja cijena, ali samo ako:

• rezultat poštuje načelo nepristrane transakcije i
• ostale propisane metode nisu primjerene konkretnom slučaju.

Ovo je usklađenje s OECD smjernicama, pa je posebno važno kod grupnih politika cijena i specifičnih transakcija.

 8. Rok plaćanja kod skraćenog razdoblja ili prestanka poslovanja

Ako imate skraćeno porezno razdoblje ili prestajete poslovati, rok za plaćanje poreza je do zadnjeg dana roka za podnošenje zadnje porezne prijave.

Dakle, Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit donose nekoliko važnih novosti: preciznije se uređuje postupanje kod poreza plaćenog u inozemstvu, proširuju se mogućnosti odabira metode kod transfernih cijena kada standardne metode nisu prikladne, te se Zakon usklađuje s HSFI 18 u dijelu stečaja i početne stečajne bilance. Uz to, uvode se dodatne dokumentacijske obveze (praćenje prethodnog poreznog tretmana privremenih razlika), obvezna elektronička predaja prijave za sve obveznike te posebna pravila vezana uz zastaru kod državnih potpora.

Napomena: Ovaj tekst pripremljen je kao informativni pregled i ne predstavlja porezni ili pravni savjet za pojedinačni slučaj. Za stručnu interpretaciju i primjenu na konkretno poslovanje možete nam se obrati na iaudit@iaudit.hr.